preskoči na sadržaj

Osnovna škola Trpanj

Login
Virtualne učionice

 

Kalendar
« Lipanj 2022 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji

Kalendar rada 2021./2022.

Kutak za roditelje

Korisni linkovi

 

Anketa

U kojem gradu želiš upisati srednju školu?





Lektire

Zakoni i pravilnici

Brojač posjeta
Ispis statistike od 21. 12. 2011.

Ukupno: 156909
Ovaj mjesec: 1295
Ovaj tjedan: 117
Danas: 28

Flag Counter

 

Unutrašnjost učionice 

 

" Kad mislim na Trpanj tad vidim mnogo crvenog sunca, bijele užarene hridine i modro more, tako modro da to ne može zamisliti nitko tko to nije vidio. Za stvaranje ove nepojmljive opojne boje izgleda mi da se uzelo sve što je modro na svijetu, sve svjetlosti i sve dubine... U ovom zaljevu sa šumovitim brdima u pozadini, leži Trpanj, bijeli gradić kojeg nitko ne pozna. Nitko od onih mnogih, koji su sada već otkrili Dalmaciju i s palube velikih brzih parobroda promatraju ovu zaboravljenu divnu zemlju. Oh Trpnju! Iako tvoj ponosni Hotel "Bosna " zaostaje i za najobičnijom zaštitnom kućom u Alpama, sa svim tim, oh Trpnju, ja ću na tebe misliti do konca svog života, jer si blistao kao bajka, te u mom životu bio jedan veliki blagdan. Hoćeš li biti manje lijep, Trpnju, kad mnogo i premnogo ljudi nađe put do tebe."

                                                                                                                                                             

Agramer Tagblatt, 1911. Ulomak iz većeg napisa o Trpnju, u prijevodu dr.Rafa Ferrija, u kojem Paula Preradović, unuka našeg velikog pjesnika i tvorca suvremene austrijske himne, iznosi svoje viđenje Trpnja

 

 

                                                        

 

Mjesto Trpanj, smješteno na sjeverozapadnom dijelu poluotoka Pelješca, uvrtilo se između škrtih škrapa i stijena s jedne i brda s druge strane poput svrdla, koje Talijani zovu trapano. Možda je naziv Trpnja i grčkog porijekla u značenju srp, jer hridine koje stršeći iz mora zakljanjaju njegovo pristanište zaista podsjećaju na srp, a možda dolazi i od glagola trpjeti koji opisuje težak i mukotrpan život lokalnog stanovništa.

Kroz minula stoljeća Neretvanski kanal bio je veoma prometna trgovačka cesta koju su križale granice država koje su se mijenjale, ali promet se nikada nije prekidao. Ovaj dio Pelješca čovjek je vrlo rano izabrao za svoje obitavalište. Na padinama brežuljka Gradine, koji dominira pristaništem, nađeni su primjerci pretpovijesne keramike prostoručne izrade, koji uz tragove suhozidina ukazuju da je tu bilo pretpovijesno naselje gradinskog tipa. I na brežuljku sv.Roka nalazimo protohistorijske tragove na kojima je kasnije sazidana crkva. Rimski osvajači zatekli su na padinama Gradine naselje ilirskih Plerejaca. Gradina, koja na žalost još nije istražena, svjedoči da je tu tekao kontinuitet života.

Trpanjci su od svog postanka živjeli s morem i od mora. Prema broju stanovnika, Trpanj je u 19.stoljeću relativno najjače ribarsko središte na južnom Jadranu, a uz to je i glavna izvozna luka za slanu ribu u Dubrovačkoj Republici. Uz ribarstvo u Trpnju je bilo razvijeno i pomorstvo, pa je ovo mjesto bilo centar pelješke obalne plovidbe. Na vrhuncu svoje pomorske aktivnosti Trpanjci su imali 14 jedrenjaka. Dugo se pamtio podvig trpanjskog barka (jedrenjak s 3 jarbola) "Undine" koji je put od Trsta do New Yorka prevalio za 94 dana.

U 18.stoljeću počela je cvjetati trgovina. Trpanjci su kao i svi dalmatinski trgovci nabavljali svoju robu kod talijanskih veletrgovaca u Trstu dopisivajući se na talijanskom jeziku. Na prijedlog Trpanjca Iva Cibilića, veletrgovca u Aleksandriji, u kolovozu 1893. godine trpanjski trgovci jednoglasno su zaključili da će se u svojim poslovima služiti hrvatskim jezikom te da će odbiti svakog trgovca koji ne bude govorio hrvatski. Razljućeni autonomaši u svom listu "Il Dalmata " reagirali su objavljivanjem satirične pjesme protiv Trpanjaca koje su nazvali pogrdnim imenom "terribili farauni". Trpanjci su dakle prvi u Dalmaciji zahtijevali da se trgovačka korespodencija vodi na hrvatskom jeziku u vrijeme kad je društveno ekskluzivna aristokracija i građani talijanskog odgoja negirala svaki kulturni karakter jeziku širokih masa.

Trpanj danas ne živi ni od ribarstva ni od pomorstva. Većina stanovnika bavi se turizmom susrećući se s problemima koji u posljednje vrijeme muče žitelje ovog dijela Hrvatske.

 

 

 


                                                                      

                              Stari Trpanj                                              

Priloženi dokumenti:
Picture 029.jpg

preskoči na navigaciju